|
NOVOSTI |
|
|
|
|
|
POJMOVNIK Adresiranje Pišite nam! Za oglašavanje na portalu hrvatskog golfa posjetite CROGOLF marketing |
Definicije i djelovi igrališta Golfsko
igralište je jednim dijelom uređena veća prirodna površina na kojoj se
igra golf. Igralište se sastoji od 18 polja
različite duljine i konfiguracije. Svako polje počinje s početnim
područjem i završava s greenom
na kojem se nalazi jamica ili
rupa. Između početnog područja i greena nalazi se staza
(fairway) koju najčešće omeđuje visoka
trava, grmlje, šuma ili voda. Dobar dizajner golfskog igrališta nastojati će akceptirati i integrirati u igralište svu vrijednu postojeću vegetaciju, povjesno i kulturno nasljeđe, te florističku raznolikost. Polja su obilježena brojevima od 1 do 18, težinskim koeficijentom i oznakom koja se zove Par. Težinski koeficijent predstavlja matematički izražen umnožak prirodnih utjecaja na igru kao što su duljina i konfiguracija pojedinog polja, te utjecaj vodenih i pješčanih hazarda. Težinski koeficijent za svako polje je drugačiji i pojednostavljeno se može reči da je polje s težinskim koeficijentom 18 - najlakše za igranje, dok je polje s težinskim koeficijentom 1 - najteže. Oznaka Par određuje broj udaraca na pojedinom polju, potrebnih vještom golferu da završi igru na tom polju. Kada igrač završi polje s dva udarca ispod Para, kažemo da je odigrao eagle, a birdie ukoliko je odigrao s jednim udarcem ispod Para. Nažalost, vrlo se često dogodi da se odigra bogey (jedan udarac iznad Para) ili čak double bogie (dva udarca iznad Para). Kao što ni riječ handicap ne prevodimo kao nedostatak, tako nema ni valjanog prijevoda za bogie ili dvostruki bogie. Jednostavno koristimo te pojmove u duhu višestoljetne golfske tradicije Ujedinjenog Kraljevstva, a opis pojmova potražite u okviru s lijeve strane.
Razlikujemo polja Par 3, 4 i 5. Žene i juniori igraju s bližeg početnog područja, najčešće označenog crvenim i crnim oznakama (markerima) ali u samoj igri nemaju nikakvih drugih olakšanja u odnosu na muškarce.
Na značajnim natjecanjima koja traju četiri dana, zastavice (označavaju položaj jamice na greenu) se svakog dana postavljaju na drugo mjesto, čime se značajno olakšava ili otežava pristupni udarac na green.
Za očuvanje tradicije, skrb o Pravilima i organizaciju največih amaterskih natjecanja, odgovorni su The Royal and Ancient Golf Club of St. Andrews u Škotskoj i USGA (United States Golf Association) iz Amerike.
Vrste igrališta
Iako će autor uvijek tvrditi da postoje samo dvije vrste igrališta (Championship i ona druga), za potrebe boljeg razumijevanja i zbog različite terminologije koja je u upotrebi, koristiti ćemo nešto prošireniju podjelu. Razlikujemo tri osnovne vrste igrališta s obzirom na njihovu namjenu i korištenje i to natjecateljska (Championship), turistička i javna igrališta.
|
©
CROGOLF
2005-2006 Sva prava pridržana. |
|
Granica
igrališta označena je bijelim (najčešće drvenim) stupovima koji slijede
prirodnu konfiguraciju tla, dizajnersku ideju ili naprosto vlasničku među.
Površina igrališta od 18 polja varira između 35 do 100 i više hektara.
Polje
Par 3 je kratko polje na kojem već prvim udarcem s početnog
područja možemo uputiti lopticu na green. Stoga je duljina
polja Par 3 najviše do 230 metara. Ovo polje može dakako biti i kraće
ali onda najčešće ima postavljene prepreke poput vodenog ili pješčanog
hazarda neposredno ispred greena. U takvoj situaciji potrebno
je vrlo precizno uputiti lopticu na sam green kako bi se odigrao par
ili čak birdie.
Polje
Par 4 je srednje dugačko polje duljine oko 400 metara,
i često je otežano barem jednim pješčanim hazardom na stazi.
Vještom je igraču potrebno uputiti najmanje dva udarca do greena,
te još obično jedan do dva putta na samom greenu kako
bi završio polje. Duljina prvog udarca ovisi o vještini igrača ali i o
izabranoj strategiji, prvenstveno o izboru mjesta gdje se želi uputiti
loptica nakon prvog udarca (landing zona). Polje zakrivljeno poput lakta
naziva se i dog-leg.
Polje
Par 5 je dugačko oko 500 metara, a vještom igraču često
omogućuje dolazak na green (ili blizu) s dva do tri udarca, te
još obično jedan do dva putta na samom greenu. Na ovom
polju gotovo u pravilu nailazimo na pješčane hazarde na stazi,
gdje je njihova svrha prvenstveno sprječavanje gubitka loptice u roughu,
šumi ili jezeru nakon prvog (nepreciznog) udarca koji na polju par
5 treba biti što duži.
Natjecateljska
igrališta najčešće su djela najboljih svijetskih golfskih dizajnera, izvrsno
održavana i opremljena neophodnom infrastrukturom za velika natjecanja
(hotel s 5* za smještaj igrača, sudaca i pratnje, te službenog osoblja,
parkiralište za više tisuća automobila, tribine oko 18-og greena, dovoljan
broj golfskih automobila, heliodrom...). Iz navedenog je razvidno da velika
natjecanja imaju velike troškove ali i velike prihode (TV, sponzori, gledatelji).
Iako su to gotovo u pravilu natjecanja nekog od PGA Toura, na sličnim
natjecateljskim igralištima održavaju se i najveći amaterski turniri poput
europskih ili svjetskih prvenstava. Natjecateljska igrališta najčešće
su dio nekog privatnog kluba s ograničenim pristupom u kojeg gosti dolaze
isključivo u pratnji i na preporuku nekog od članova kluba. Zagrebu najbliže
natjecateljsko igralište je austrijski Murhof nedaleko od Graza. Jedno
od najpoznatijih je Valderrama u Španjolskoj gdje je održan Ryder Cup
ili La Zagaleta, privatni klub multimiljardera Kashogija.
Turistička
igrališta su uglavnom sva ona koja služe kao nadopuna turističkim sadržajima
(bilo na moru, unutrašnjosti ili u planinama). Vlasnici turističkih igrališta
u najvećoj su mjeri hotelsko turističke tvrtke, fondovi ili mali dioničari
s beneficiranim pravima korištenja. Golfski klubovi koji egzistiraju na
turističkim igralištima su uglavnom javni i otvoreni klubovi za građanstvo.
U poslijednje vrijeme pojavljuje se sve veći broj turističkih igrališta
kojima je prioritetni i najčešće jedini cilj prodaja zemljišta, apartmana
i vila uz golfsko igralište. Kao ilustraciju takvog igrališta navest ćemo
igralište kod Krašića (Dolina kardinala). 
Javna
igrališta (Public Course) najčešće izgrađuju gradovi, općine i druge urbane
zajednice poput svih ostalih sportsko-rekreacijskih objekata. Kod nas
dakako, zbog nedostatka golfske tradicije ali i zbog velikih troškova
izgradnje i održavanja, izgradnja javnih golfskih igrališta nikada nije
saživjela. Iako pojedinci tvrde da u Zaprešiću imaju javno igralište,
riječ je zapravo samo o bolje uređenom vježbalištu s tri polja, baš kao
i "igralište" s devet kratkih polja GCCZ 1995. kod Blata. U
navedenim slučajevima razliku između javnog i turističkog igrališta čini
isključivo cijena usluga. Dok je god naknada za igranje (GF) veća od 50,00
kn. nema govora o javnom igralištu.