MOTOVNU -

Studija utjecaja na okoliš golf igrališta Motovun - Brkač nije dobila zeleno svjetlo. Povjerenstvo koje je imenovalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nakon gotovo pet sati rasprave nije prihvatilo prijedlog koji je za potencijalnog investitora »Golf resort Istra« izradila tvrtka Interplan.
Neki članovi Povjerenstva primijetili su, naime, da je Studija opterećena nepotrebnim detaljima, a glavni je problem – prema mišljenu većine članova – prevelik broj kapaciteta i izgrađenost površina na području građevinskog područja koje se nalazi unutar golf odredišta. Tijekom rasprave govorilo se o 700, no Aleksandar Popadić, direktor »Golf resorta Istre«, istaknuo je da je riječ o 668 ležajeva. Činjenica da je Studija koja se odnosi na 18 polja podijeljena u dvije cjeline – s pratećim sadržajima, smještajnim kapacitetima i turističko-ugostiteljskim objektima koji se prostiru na 240 hektara – izrađena u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom i važećim pravilnicima nije bila dovoljan argument kojim je Branko Rajer iz Interplana potkrijepio njen sadržaj.

Nije u pitanju golf, već silna izgrađenost

Na vrijednost pejzaža među prvima je upozorila Nataša Nefat iz Konzervatorskog odjela. »Studija ima dobre hidrološke, pedološke, arheološke i druge analize, ali nema konzervatorske«, ustvrdila je Nefat dodajući da se na prostornim planom predviđenih 20 hektara gradi jedan novi grad s više od 114 objekata. Za usporedbu je istaknula da se stara jezgra Motovuna prostire na 10-ak hektara. »Nije u pitanju golf, već ta silna izgrađenost koja iza sebe krije cijeli niz pitanja«, zaključila je Nefat.
Lido Sošić, potpredsjednik Povjerenstva, ustvrdio je pak da je očito da je golf u funkciji smještaja jer sam sebe ne može financirati. Ističući da golf igralište ne može naškoditi krajoliku, ali zato treba dobro razmisliti o kapacitetima i njihovoj prostornoj dispoziciji, predložio je da se smanji izgrađenost na predviđenoj lokaciji, a da se smještajni kapaciteti urede u okolnim selima, naravno uz poštivanje tradicijskog graditeljstva.
Radenko Deželić iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture upozorio je pak na očuvanje staništa i bioraznolikosti. Pejzaž i navodnjavanje po njemu su najvažnije stvari koje je ova studija trebala obraditi te je stoga treba nadopuniti prijedlozima varijanti, a ne mogućnostima raznih izvora navodnjavanja. »Uz to, treba točno razraditi što će se događati s posljedicama koje će u okolišu izazvati 700 potencijalnih stanovnika golf odredišta«, istaknuo je Deželić te za ilustraciju dodao da današnji Motovun ima 530 stanovnika. Boris Černeha iz Hrvatskih šuma smatra da je Studija nejasna u dijelu posvećenom vegetaciji. Nije, naime, jasno koliko će se šuma ukloniti na cijelom području zahvata. »Vegetacija će se djelomično uklanjati na 20 hektara građevinskog područja i 72 hektara golf igrališta«, odgovorio mu je Rajer, a Popadić dodao da se u Europi u ovakvim slučajevima što više površina nastoji održati u prirodnom stanju.
Budući da je za golf igrališta potrebno puno vode, Vesna Trbojević iz Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva smatra da Istra za sve golf terene – a planirano ih je 20 – u budućnosti neće imati dovoljno vode. Dodala je da će se za navodnjavanje igrališta trošiti oko 400, a za smještajne kapacitete 300 tisuća kubika vode godišnje. Budući da će se apartmani opskrbljivati komunalnim vodama, zatražila je da izrađivač Studije bolje razradi navodnjavanje i moguće rizike od poplava uz analizu hidroloških i hidrogeoloških potencijala terena. »Procjena rizika od poplava vrlo je važna jer investitori moraju znati što ih može zadesiti«, dodao je Velimir Šimičić iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i predsjednik Povjerenstva za ocjenu Studije utjecaja na okoliš golf igrališta Motovun – Brkač.
»U toj priči najmanje ima golfa«, ustvrdio je Zlatan Juras, golf sudac i istaknuti hrvatski stručnjak za taj sport, dodavši da golf neće uništiti krajolik, već će to učiniti kuće. Prema njegovu mišljenju, cijeli se zahvat ne radi da bi se igrao golf, već da bi se izgradili kapaciteti na kojima bi investitor zaradio. »Klupska kuća, apartmani, supermarket sa skladištima i drugi prateći objekti koji bi s igralištima dnevno okupljali dvije-tri tisuće ljudi bit će veliki pritisak na okoliš, pogotovo na otpadne vode«, zaključio je Juras. Vrlo je važno odgovoriti na sva ta pitanja, dometnuo je Šimičić, ali i na to što ovaj zahvat, osim novih radnih mjesta, donosi Motovunu. »Treba vidjeti kako će taj novi grad djelovati na ljude. Čini mi se vrednijim ulagati u Motovun koji se ruši. Ondje bi trebalo uređivati kapacitete za smještaj igrača, a ne graditi novo naselje«, rekao je Šimičić.

Smještajni kapaciteti problem, ali i nužnost

Slobodan Vugrinec, načelnik Općine Motovun, odbacio je prijedlog izrađivača Studije da se otpadne vode Motovuna koriste za navodnjavanje jer je projekt odvodnje u izradi i ne predviđa spajanje na golf odredište. Sukladno zaključku Općinskog vijeća da se moraju poštivati najviši standardi zaštite okoliša Vugrinec je postavio pitanje prenamjene tla koje je po zakonu izuzeto iz takve mogućnosti. On u golfu vidi veliki potencijal gospodarskog razvitka Općine Motovun. Podsjetio je da je nekada na Motovunštini u poljoprivrednom kombinatu bilo zaposleno 120 ljudi, a njegovo rastakanje i privatizacija doveli su do pet zaposlenih u farmi junadi i 50 hektara zapuštenih vinograda. »Stanovništvo i ulagači svjesni su da će se ulaskom u EU otežati položaj poljoprivrednika pa od vinograda bježe kao vrag od tamjana«, rekao je Vugrinec. On stoga golf odredište vidi kao razvojni potencijal cijelog kraja, a drago mu je što članovi Povjerenstva nemaju ništa protiv samog golfa. Svjestan je da su smještajni kapaciteti problem, ali naglašava da su oni nužni ako se u središnjoj Istri želi razvijati turizam. »To je logičan preduvjet, jer svako naše turističko mjesto ima više kapaciteta za smještaj gostiju nego domicilnog stanovništva. Pogledajte Poreč ili Vrsar. Bez njih ne bi bilo ni istarskog ni hrvatskog turizma«, naglasio je Vugrinec te se založio da se razmotre još neke varijante i optimalna rješenja za ovaj projekt koji je po feasibility studiji vrijedan oko 53 milijuna eura i od velike je gospodarske važnosti za cijeli kraj, a pogotovo za Motovun koji godišnje posjeti oko 200 tisuća turista koji nemaju gdje odsjesti. »Motovun ne smije postati izletište, u koje je pretvaran 80-ih«, istaknuo je Vugrinec, zaključivši da zbog svih svojih kvaliteta zaslužuje najkvalitetnije goste kojima treba pružiti najkvalitetnije uvjete smještaja.
»Kada bi u Studiji bilo barem polovicu odgovora na vaša razmišljanja, možda bi bila prihvatljiva«, odgovorio mu je Šimičić i dodao da se iz ovakve Studije ne vidi kakve će koristi ovaj zahvat imati za općinski proračun i Motovun u cjelini. Erwin Strasser, član Uprave »Golf resort Istra«, naglasio je da neće cijelo građevinsko područje biti izgrađeno, ali je važno da svi kapaciteti budu na jednom prostoru kako bi ih se moglo kvalitetno servisirati svom infrastrukturom koji nameću suvremeni standardi. »Ovo je najbolje ekonomsko, ali ne i ekološko rješenje«, replicirao mu je Sošić, a Popadić dodao da će »pod zgradama« biti samo jedan posto područja, dok će kapaciteti hortikulturno biti uređeni tako da ne budu agresivno izloženi vizurama na pejzaž. Josip Zidarić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, smatra da se takvo naselje, izgradi li se u skladu s tradicijskim graditeljstvom, može dobro uklopiti u krajolik. Stoga se izrađivaču Studije moraju dati jasni konzervatorski uvjeti. Strasser nije pristajao na predloženo smanjenje kapaciteta jer je, kaže, to već jednom učinio, a ovo je minimalan broj ispod kojeg više ne može ići.
Većina članova Povjerenstva odbacila je ovakvu studiju naloživši izrađivaču da predloži nova rješenja i varijante svih problema o kojima se govorilo. »Neprihvaćanje ove studije ne znači eliminaciju zahvata. Pa vi već sutra možete podnijeti novi zahtjev za ocjenu Studije koja bi, naravno, trebala odgovoriti na sva otvorena pitanja«, zaključio je Šimičić.

M. RIMANIĆ